Povijest
Osnutak grada i srednji vijek
Prve pisane podatke o nastajanju naselja na području Križevaca možemo naći u ispravi Bele III. iz 1193. godine u kojoj se spominje križevački župan, dok se naselje Križevac prvi puta spominje 1209. godine. Postojanje grada - utvrde (lat. castrum) navodi se 1223. godine, a crkve svetog Križa 1232. godine. Tek povijesne isprave iz tih godina s potpunom sigurnošću utvrđuju postojanje naselja na području današnjih Križevaca. Opširnije...
Zlatna bula
Utvrđene gradove, koji sredinom 13. stoljeća nastaju radi obrane od Tatara, ugarsko - hrvatski kralj Bela IV. proglašava slobodnim kraljevskim gradovima. Dokument kojim je to uređeno poznat je pod nazivom Zlatna bula, a nju su između ostalih dobili Gradec i Samobor 1242. godine te Jastrebarsko 1257. godine. Križevci Zlatnu bulu dobivaju 1253. godine. Opširnije...
Krvavi sabor križevački
U Križevcima je često zasjedao sabor slavonskog, a kasnije i hrvatskog plemstva te raspravljao o poslovima i potrebama domovine, osobito o njezinoj obrani od Turaka. Najpoznatiji sabor iz Križevaca je zasigurno onaj iz 1397. godine. S jedne strane nalazio se kralj Žigmund Luksemburški zajedno sa svojim pristalicama, a s druge ban Stjepan Lacković sa svojim pristalicama. Na saboru je došlo do svađe među stranama, a sve je završilo velikim krvoprolićem. Tako je taj sabor dobio ime Krvavi sabor križevački. Opširnije...
Novija povijest
Križevci su od 12. stoljeća pa sve do 1921. godine bili kulturno, gospodarsko i vojno središte Križevačke županije. Ona je ukinuta 28. lipnja 1921. godine kada je donesen prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatska se našla u sklopu Socijalističke federativne republike Jugoslavije (SFRJ), a Križevci su postali kotarsko i općinsko, a potom samo općinsko središte. Novim teritorijalnim ustrojstvom samostalne Republike Hrvatske, 1993. su Križevci ušli u sastav Koprivničko - križevačke županije s Koprivnicom kao sjedištem. Time su Križevci definitivno izgubili svoje značenje koje su, stoljećima ranije, imali kao upravno i kulturno središte sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Opširnije...
