Križevci su grad koji svoju slavnu povijest duguje radišnim ljudima, domoljubima, koji su se na interesnim područjima djelovanja uvijek trudili postići što značajnije uspjehe, uz mnoga odricanja, pa čak i patnje.
Ovdje predstavljen popis znamenitih ličnosti Križevaca nije konačan. Dapače, još je mnogo darovitih i samozatajnih Križevčanki i Križevčana vrijednim radom promicalo ime svoga grada.
Nekoliko je velikana, ali i kontroverznih ličnosti, obilježilo srednji vijek kada su Križevci bili snažno administrativno središte i mjesto održavanja hrvatskih sabora. Križevčanke i Križevčani imaju posebnu važnost u ilirskom preporodu u 19. stoljeću. U prvoj polovici 20. stoljeća mnogi od njih predvodnici su u područjima inovacije, medicine, letačkog umijeća i glume, a svjetski priznati suvremenici djeluju u Križevcima i danas.
Križevci se prostiru na ukupnoj površini od 263,72 km2 i drugi je po veličini grad Koprivničko - križevačke županije. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, grad ima ukupno 22.324 stanovnika, od toga naselje Križevci 11.541, a ostala naselja 10.783. Geografski položaj grada jest: 46 stupnjeva i 1 minuta sjeverne zemljopisne širine te 16 stupnjeva i 33 minute istočne zemljopisne dužine. Nadmorska visina grada je 146 m.
Kao grad bogate i burne povijesti, Križevci nude mnoštvo zanimljivih lokacija koje vrijedi posjetiti. Među najvažnijima u "Gradu osam tornjeva" su gradske crkve, poput sv. Križa, sv. Ane i Grkokatoličke katedrale, te ostaci utvrda Veliki i Mali Kalnik na istoimenom gorju u blizini Križevaca. Od lokacija novijeg datuma pažnju privlače Hrvatski dom i uređeno gradsko groblje, a u centru grada nalaze se gradski bazeni.
U Križevcima nema mnogo starih spomenika jer je grad nekoliko puta u povijesti gotovo potpuno izgorio. Sam grad je, međutim, zaštićeno kulturno područje i pripada među najpotpunije spomenike kao cjelina.
Godine 1935. Križevci su proglašeni nepokretnim spomenikom kulture. Jaki kulturni pečat gradu, osim građevina, daju upravo ljudi i njihov angažman u bogatom kulturnom životu grada.
Svakako najvažniji kulturni događaj u gradu sredinom 19. stoljeća bilo je osnivanje Ilirske čitaonice 1838. godine.
Privatna glazbena škola djeluje u Križevcima već od 1813. Pjevačko društvo Zvono postoji od 1863., a kasnije mu se, u glazbenom životu grada, pridružuje i Slavuj, koji okuplja studente Visokog gospodarskog učilišta. Postoji i amaterska kazališna družina sa dvadesetak članova.
Križevci su jedan od najstarijih gradova kontinentalne Hrvatske, smješten u južnom podnožju planine Kalnik. Latinsko ime za naselje, odnosno grad Križevce glasi Crisium (Cris), sto je izvedeno od hrvatske rijeci križ, a ne latinske crux. To ime vjerojatno je nastalo od pradavne ondašnje crkve sv. Križa.
Međutim, jedno od tumačenja postanka imena grada je i značaj geografskog položaja, jer se ovdje još iz antičkih vremena križaju znamenite ceste: Koprivnica - Zagreb (Via Colomani), strateška cesta iz Ugarske prema moru (Rijeci) i cesta Varaždin - Jakobove - Srednice - Pakrac - Požega.
Križevci su od davne povijesti nosili identitet grada, pravog urbanog središta regije, gajivši prepoznatljivosti jednoga grada: školstvo, kulturu i vjeru. Burna povijest nosila je gradu i građanima uspone i padove.
po | ut | sr | če | pe | su | ne |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |